Aktivnost - izložba

TRAŽI
RADNO VRIJEME
Svakodnevno : 10.00 – 18.00 sati
 
ULAZNICE
odrasli 15,00 Kn
učenici/studenti/grupe (10 i više) 10,00 kn
djeca do 10 godina, osobe starije od 65 godina i osobe s posebnim potrebama besplatno

IZLOŽBA JOAN MIRÓ otvorena do 1. listopada 2017.
odrasli 60 kn
umirovljenici 50 kn
studenti 50 kn
djeca 6-15 godina 30 kn
obiteljska ulaznica 150 kn
grupe (min. 10) 50 kn 
♦ stručno vodstvo individualno/grupe uz prethodnu najavu

Zdravko Milić

"Angelusdrom"

Muzej Grada Rovinja - Rovigno, Trg m. Tita 11, i Crkva sv. Tome, Bregovita ulica, Rovinj
19. kolovoza 2017. - 9. rujna 2017.


U Galeriji sv. Toma, Muzeja grada Rovinja-Rovigno, u subotu 19. kolovoza 2017. u 21:30 sati predstavit će se sa svojom samostalnom izložbom slika umjetnik Zdravko Milić. Izložba je naslovljena "Angelusdrom".
Zdravko Milić, Muzej grada Rovinj-Rovigno, Galerija sv Toma, 19. kolovoza – 10. rujna 2017.
"Angelusdrom"

Svojom samostalnom izložbom predstavlja nam se jedan od najdosljednijih umjetnika, slikar koji posljednjih 40-tak godina djeluje na Alpsko-Jadranskom prostoru. Dosljednošću obuhvaćamo, ne samo na njegov izričaj koji se kroz proteklo razdoblje usavršavao, cizelirao, postajao sve sofisticiraniji, već i njegove naslikane motive. Motivi su još od njegova najranijeg razdoblja u umjetničkim iskušenjima ostali gotovo identični. Započeo je obradom realnog pejzaža, najčešće istarskog ili preciznije, okolica Raše u fantastične i metafizičke krajolike. Ta, fantastična i metafizička komponenta zapečatila je njegovu maštu ali i slikarsku produkciju sve do danas. Svi su njegovi slikarski opusi razrađeni nadrealistični, fantastični motivi kojima se neprestano vraća i koji mu služe kao temeljna podloga.

Od samih su se početaka Milićeve slike isticale i nužnom posebnošću izričaja, novina koju je uvodio u svoje slikarstvo postala je njegov zaštitni znak! Njegovo slikarstvo u stilu Pop-Arta je zamijenilo ustaljeno i akademizirano, gotovo zanatsko slikarstvo. Te njegove novine donijele su svježinu izričaja što je umjetnik i iskoristio do krajnjih mogućnosti. Stvorio je svoju fantastičnu, metafizičku priču koju ilustrira svojim slikama . Njegove slike nisu tek pojedinačni predmeti, one pripadaju opusima motiva uvjetovanih pričom i njenom ilustracijom. U slikarstvu je dugo nedostajala ilustracija, jer slikari sebe doživljavaju kao stvaraoce, dok svaki od njihovih stvorenih predmeta pritom poprima auru jedinstvenosti. Međutim, Milić odustaje od takvog svjetonazora, njemu su uzor srednjovjekovni slikari s fresaka istarskih crkvica. Freske koje pričaju priču kroz sliku, ilustracije događaja kroz izmaštani, fantastični, metafizički krajolik.

Priča koja zaokuplja Milića jednostavna je paradigma koja muči svakog dobronamjernog pojedinca. U žiži interesa mu je urbana ekologija i problematika suvremene tehno-civilizacije, globalizacija s njenim zastrašujućim mogućim posljedicama po pojedinca i po zajednicu. Pobuna spram događanja koja se danas množe svuda oko nas, na gomilanje kapitala, ekološkog disbalansa kojemu nisu prepreka posljedične ekološke katastrofe u čovjekovu prirodnom te urbanom okolišu. Pobuna se ispoljava kroz ilustriranu priču, niz slika poput stripa. Njegove slike stoga, na prvi mah izgledaju kičaste, one se moraju odmah svidjeti jer moraju poslati poruku, poruku koja se nadopunjuje sljedećom slikom, tako nastaje priča! Priča koja nema slijed, svaka slika može biti početak, kraj, ali i bilo koji dio cjeline opusa kao što može biti i sama za sebe!

Umjetnik likovnim jezikom priča priču, motive pronalazi u svojim noćnim morama povezanih s teorijama zavjere. Milić tvrdi da ga pogađa "mučenje" kojemu nas podvrgavaju današnji mediji i cjelokupna tehnokultura; uz pomoć globalizacije oduzimaju nam privatnost, zasiplju nas namještenim informacijama i iskrivljuju zbilju. Takvoj metafizičkoj zbilji suprotstavlja istu takvu, sofisticiraniju metafiziku. Inspiraciju nalazi u nedorečenoj povijesti i mitovima, a posebno ga zanimaju znanstveno-fantastične teorije o vanzemaljskom postanku ljudske vrste. Namjera mu je svojim ilustriranim pričama potkrijepiti vlastitu teoriju o neprirodnosti čovječanstva koje uništava prirodu oko sebe jer isto ne pripada toj prirodi. Vanzemaljsko podrijetlo ima zajedničku komponentu s tehnokulturom i današnjom globalizacijom koja je vođena iz jednog centra, toliko moćnim da je na zemlju nasadilo i čovječanstvo.

Je li tom ilustriranom pričom umjetnik zamijenio dosadašnju paradigmu religije s novom? Nova religija drugačija je samo u činjenici što u centru nije Bog, već je to neka vanzemaljska tehnokratska civilizacija koja upravlja našim postupcima i svijesti. Zapravo, umjetnik svojim ilustracijama, slikama, izvrće i vraća svoju izmaštanu stvarnost u politeizam. Bogove čine transcendentna stvorenja koja upravljaju ljudima koje su sami stvorili. Tu svoju paradigmu umjetnik ikonografski prikazuje istim onim prikazima kojima smo navikli gledati u scenografijama baroknih crkvi, kroz skulpture-objekte, scenografije smrti i života na grobljima. Milić nadopunjuje time one praznine u umjetnosti nastale nakon bijega umjetnosti iz područja ilustracije i prikaza transcendentnih spoznaja u filozofiji današnjeg svijeta. I kao takav je nužna figura u umjetničkom svijetu današnjice.
Dario Sošić
Prikaži sve
Sakrij


IZBOR FOTOGRAFIJA